Graševina Croatica, udruženje vinara i vinogradara regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, od 2012. godine podržava i koordinira strateške ciljeve razvoja kvalitete i promocije regionalnog vinarstva. Njegujemo izvrsnost inspirirajući naše članove na dosljednu proizvodnju vina najviše kvalitete i održavanje tržišnog vodstva.
Osnovni je cilj promocija graševine, kao najvažnije hrvatske vinske sorte, i drugih vina koje proizvode naši članovi. Graševina Croatica sudjeluje u brojnim predstavljanjima vina naših vinara te podupire vinska događanja u kojima graševina zauzima značajno mjesto.
Graševina je jedna od najpoznatijih sorti vina s bogatom poviješću koja seže duboko u vinogradarske tradicije Srednje Europe. Ova sorta grožđa često je sinonim za visokokvalitetna vina s karakterističnim regionalnim okusom, posebno u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama poput Mađarske, Slovenije i Austrije. Njezino ime potječe od njemačke riječi “Grauburgunder”, što znači “sivi burgundac”, zbog sivkastog tonusa bobica grožđa.
Graševina je bijela sorta grožđa koja se odlikuje sposobnošću prilagodbe različitim klimatskim uvjetima i tipovima tla. Ta prilagodljivost doprinijela je njezinoj popularnosti i širenju. Vinogradi Graševine često se nalaze na uzvišenim terenima, brdima i padinama uz rijeke i jezera, gdje grožđe može dobiti dovoljno sunčeve svjetlosti.
Jedna od iznimnih karakteristika Graševine je njezina sposobnost da prenese terroir, odnosno specifične značajke tla i klime s kojeg potječe. To čini svako vino od Graševine posebnim i jedinstvenim. U kontinentalnim klimatskim uvjetima, kao što su oni u istočnoj Hrvatskoj, grožđe sazrijeva polako, čime se postiže optimalna ravnoteža između kiselosti i slatkoće. To rezultira vinima s izraženim voćnim aromama, često s notama zrelih jabuka, krušaka i agruma.
Proizvodnja vina od Graševine varira od suhih do slatkih stilova, ovisno o stupnju fermentacije šećera u grožđu. Posebno su cijenjena slatka vina napravljena od kasnog berba grožđa, poznata kao “izborna berba” ili “izborna suha berba”. Berba se obavlja nakon što grožđe većinu svoje vode potroši, ostavljajući koncentrirane šećere i arome.
Graševina se često uspoređuje sa sortom Riesling zbog sličnosti u kiselosti i sposobnosti starenja. Iako se često konzumira mlada, Graševina može dugo odležavati te razvijati kompleksnije arome tijekom godina, uključujući note meda, sušenog voća i mineralnosti.
Uz gastronomske kombinacije, vina od Graševine pružaju širok spektar mogućnosti. Zahvaljujući osvježavajućoj kiselosti, suptilnim voćnim aromama i mineralnom karakteru, odlično se slažu sa plodovima mora, bijelim mesom, salatama i sirom. Također, slatka vina od Graševine mogu biti savršen izbor uz voćne deserte te začinjene azijske kuhinje.
Zaključno, Graševina je sorta grožđa koja se ističe svojom prilagodljivošću, prepoznatljivim regionalnim karakterom i sposobnošću da proizvede vina različitih stilova. Njezina bogata povijest i sposobnost prenošenja terroira čine je dragocjenim doprinosom svijetu vina, zadovoljavajući ukuse ljubitelja vina diljem svijeta.
